Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler osvrnuo se na goruća pitanja vezana za energetski sektor, apelirajući na vlast da hitno reagira dok ne bude kasno.
– Bosna i Hercegovina, nesumnjivo, mora započeti s dekarbonizacijom u cilju smanjenja ovisnosti o ugljenu i plinu. Razlozi za to su brojni i trebali bi uvjeriti sve skeptike: energetska tranzicija će osigurati pristupačnu i sigurnu energiju, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i osigurati čist zrak te povećati ekonomsku konkurentnost BiH u svijetu koji se ubrzano mijenja – naveo je ambasador Sattler.
Neke reforme su, kaže on, razumljivo, osjetljive i politički teške, ali neke ne bi trebale biti. Energetska transformacija je upravo takva reforma: stvar zdravog razuma i predugo odgađana. Diljem Evrope, kao i u ostatku svijeta, svi se ubrzanim korakom okreću čistoj, održivoj i obnovljivoj energiji. Bespravna invazija Rusije na Ukrajinu, dodaje on, samo je učvrstila našu odluku. Diljem Evrope, pa tako i u BiH, osjetan je rast cijena energenata. Istovremeno, obnovljivi izvori energije postaju jeftiniji od energije proizvedene sagorijevanjem ugljena, nafte ili plina.
– Evo nekoliko konkretnih primjera. Za proizvodnju jednog eura BDP-a u BiH potrebno je skoro četiri puta više energije u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. Nedavne studije pokazuju da emisije iz prljavih i zastarjelih termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu uzrokuju 12.000 prijevremenih smrti. Također, elektroprivrede u BiH za sada mogu držati niske potrošačke cijene samo zato što je izvoz energije i dalje isplativ, a u cijenu nisu uračunate kolateralne posljedice sagorijevanja ugljena na okoliš i zdravlje. Ovo će se uskoro promijeniti nakon što EU počne naplaćivati naknade za klimatski utjecaj svih proizvoda koje uvozi. Time će svaki novi projekat proizvodnje električne energije na bazi ugljena (prvenstveno Blok 7) momentalno postati zastarjeo, a njegovi ogromni troškovi se nikada neće moći nadoknaditi. Nerješavanje ovog pitanja, ne znači samo stagnaciju. Ostatak Europe nastavlja ići naprijed. Izostanak bilo kakvog djelovanja značit će nazadovanje – poručio je on.
Da budem jasan, dodaje on, izazov je ogroman, ali isto možemo reći i za potencijal.
– Često govorimo o neiskorištenom potencijalu Bosne i Hercegovine. Taj je potencijal prepoznat u mnogim oblastima, a naročito u oblasti energetske tranzicije. Zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima, Bosna i Hercegovini bi u cijelosti mogla počivati na obnovljivoj energiji sunca, vode i vjetra. Štoviše, i dalje bi mogla biti neto izvoznik čiste energije. Ovo je konkretna vizija oko koje bi se svi akteri mogli ujediniti – navodi Sattler.
Da bi se to ostvarilo, ističe on, potrebni su osjećaj hitnosti i politička volja da se ovaj potencijal aktivira te tehnička pomoć i ulaganja u njegovu operacionalizaciju.
Međunarodna zajednica spremna je, kaže, ponuditi tehničku pomoć, višemilijunske grantove i jeftine kredite. Sama EU ponudila je, među ostalim prioritetima, 9 milijardi eura bespovratnih sredstava, uz mogućih dodatnih 20 milijardi eura ulaganja privatnog sektora za podršku Zelenoj agendi na Zapadnom Balkanu.
– Ali ne možemo nadomjestiti nedostatak volje da se krene u ovu tranziciju, uključujući i kod usvajanja novih zakona i strategija. Svjestan sam da će dekarbonizacija početi utjecati na sektor rudarstva, kao važan element lokalne ekonomije u određenim dijelovima BiH. Ali spremni smo, također, pomoći nadležnim organima u tranziciji radnika na nova radna mjesta i pružanju drugih oblika podrške. Brojna su iskustava iz europskih zemalja, poput Poljske i Slovačke, koje i same prolaze kroz tranziciju. Šta je potrebno kratkoročno? Vlasti FBiH trebale bi slijediti primjer Republike Srpske i Distrikta Brčko i usvojiti potrebne zakone. Zakon o energetici i Zakon o električnoj energiji su pripremljeni i brzo se mogu usvojiti. Vlasti na nivou BiH trebaju donijeti Zakon o električnoj energiji i plinu te usvojiti Nacionalni energetski i klimatski plan. Konkretni koraci koji dovode do konkretnih rezultata, koji bi također omogućili BiH da ispuni svoje obaveze iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Sofijske deklaracije i Ugovora o Energetskoj zajednici – poručio je Sattler.
To su, kaže, također važni koraci u smislu europskih integracija. Unatoć nepostojanju dogovora o ustavnoj i izbornoj reformi, Europska unija i dalje je opredijeljena da Bosni i Hercegovini pomogne u njezinoj ekonomskoj tranziciji i pripremi za članstvo u Europskoj uniji.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
