Međunarodna krizna skupina (ICG) sa sjedištem u Bruxellesu u svojem je izvješću o zapadnom Balkanu iznijela niz ocjena o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, uz jasnu konstataciju kako su HDZ BiH i dvije od tri bošnjačke stranke bili dogovorili, odnosno pristali na predložene kompromisne izmjene Izbornog zakona (proces koji se odvijao uz medijaciju EU-a i SAD-a), no potez SDA bio je taj koji je zaustavio rješavanje spora oko izbornoga zakonodavstva, piše Večernji list BiH.
Ovakva poruka, koja jasno progovara o krivcima propasti procesa pregovora oko izmjene izbornog zakonodavstva, ali i niz drugih ocjena koje se mogu pročitati u izvješću, jasan su signal kako u Bruxellesu, pa čak i na razini nevladinoga sektora, sazrijeva spoznaja o stvarnim uzrocima političke krize u Federaciji BiH.
Pitanje kompromisa
U kontekstu pregovora koji su se vodili u ožujku u BiH podsjeća se kako je kompromisni prijedlog o izbornom sporu dobio odobrenje krajem ožujka i to od vodeće hrvatske stranke (HDZ-a BIH) te dvije od tri stranke s bošnjačkom većinom koje su sudjelovale u razgovorima, ali je jedna bošnjačka stranka (Stranka demokratske akcije) odbila. Prilično se jasno ukazuje i na to kako rivalstvo među strankama koje se natječu za bošnjačke glasove može objasniti neuspjeh, kao i činjenica da neki čelnici i dalje zaziru od kompromisa u vremenu nadolazeće izborne kampanje.
Svi navedeni zaključci kojima se jasno adresira odgovornost za zaustavljanje reformi izbornog zakonodavstva pokazuju i kako će Europska unija nastaviti u jednom trenutku na tragu ponuđenog prijedloga. Ipak, u izvješću se u jednom dijelu konstatira i da je HDZ BiH povukao određene poteze koji nisu ocijenjeni pozitivnima. S druge strane u izvješću se,među ostalim, jasno ističe kako su Hrvatima bošnjačkim glasovima drugi birali predstavnika u institucije vlasti. - Za razliku od Bošnjaka i Srba, Hrvati ne čine većinu ni u jednom entitetu i stoga nemaju entitetsku zaštitu; zato su im Dom naroda i Predsjedništvo od vitalnog značaja.
U tri navrata Željko Komšić, etnički Hrvat, čija podrška dolazi većinom iz bošnjačke većine, pobijedio je na izborima za tročlano Predsjedništvo - koje će nominalno predstavljati Hrvate - ali uz minimalnu potporu hrvatskih birača - ističe se u ovom izvješću, a koje je još jedan pokazatelj kako u Europskoj uniji jača svijest o tome da se Hrvatima kontinuirano krše politička prava. Pritom se upozorava na to da izborni spor truje odnose kako na nacionalnoj razini tako i u Federaciji, ali da neposredno potkopava svaku nadu da će Hrvati i Bošnjaci predstavljati jedinstvenu frontu protiv srpskog separatizma.
Dio izvješća posvećen je i pitanju mogućnosti postizanja kompromisa unutar BiH, uz tvrdnju kako je napravljeno malo u pravcu postizanja zajedničke agende. Ipak, među nekim iznimkama, spominje se i rješenje koje je nastalo pod medijacijom EU-a, a koje je značilo rješenje desetljeće dugog spora Hrvata i Bošnjaka u Mostaru, a što je do tada sprječavalo provedbu izbora u tom gradu. No, u izvješću se konstatira i kako su tom rješenju žestoke zamjerke imale mnoge stranke sa sjedištem u Sarajevu.
Tri naroda
U samom uvodu izvješća podsjeća se kako je prema Daytonskom sporazumu Bosna i Hercegovina strukturirana oko dva visoko autonomna entiteta i tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi).
No, prije toga konstatira se i kako je Dayton ujedinio dva entiteta u jednu državu, uz opasku kako u jednom entitetu dominiraju Srbi, a u drugom Bošnjaci. Navedene tvrdnje još su jedan dokaz kako je politička situacija u BiH, a koja je proizvod i gore izvedenog zaključka, sada mnogo jasnija strukturama u Bruxellesu. U toj konstelaciji jasno je kako Hrvati trebaju nastaviti ukazivati na nelogičnosti i nepravednosti trenutačnog izbornog modela koji im uskraćuje mogućnost biranja svojih legitimnih predstavnika u one institucije vlasti koje su po Ustavu BiH određene za predstavljanje naroda, a to su domovi naroda i Predsjedništvo BiH.
Ostatak izvješća u dijelu koji se odnosi na BiH donosi i ocjene o stanju nakon ruske agresije na Ukrajinu. U izvješću je,među ostalim, navedeno i kako su Srbi žestoko reagirali na Inzkov zakon o zabrani negiranja genocida, a glavne stranke sa srpskom većinom osudile su ga i bojkotirale bh. državne institucije.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
