Uvoze li zemlje regije radnu snagu u nedostatku kadra na domaćem tržištu rada? Koja su zanimanja deficitarna u Srbiji, Bosni i Hercegovini, a koja u Hrvatskoj? U Hrvatskoj preporuke za 2023. godinu kažu - trebalo bi upisati više zidara, konobara, kuhara i ostalih trogodišnjih zanimanja.
U Srbiji za istu branšu nude natprosječne plaće, pa je kuharu ponuđena plaća u iznosu većem od 3000 eura. Stručnjaci napuštaju Bosnu i Hercegovinu i odlaze u zemlje EU u potrazi za boljim uvjetima i zaradom, pa ovoj zemlji nedostaju bravari, trgovci, konobari, kuhari i vozači kamiona.
O ponudi i potražnji na tržištu rada, posebno u ljetnoj sezoni, govore Tanja Jakobi iz Centra za istraživanje javnih politika, Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Suad Ećo iz Udruge poslodavaca FBiH.
“Svaki zanat je zlata vrijedan, a sada u ovim uvjetima kada je moguće da ljudi daleko više putuju i zapošljavaju se u drugim zemljama, prije svega u Njemačkoj koja toliko mijenja uvjete rada da privuče radnu snagu, onda te struke govore sve jezike. Za mnoga stručna zanimanja potrebno je govoriti određeni jezik i imati licencu, ali ima zanimanja gdje imate jedan standard i lako se uklapate u tržište rada. Kod nas gdje su najniže plaće onda imate manjak radne snage.
Jako mi je zanimljivo da sada vidim ponude za poslove kao što je skladištar koji kažu 'dobit ćeš 26 godina godišnjeg odmora, dva slobodna dana u tjednu'. Sve su to poslovi na kojima su do jučer poslodavci radnicima davali tako loše uvjete rada i govorili 'kome se to ne sviđa neka ode i doći će netko drugi'.
Ono što se promijenilo je da ljudi neće raditi te poslove pod tim uvjetima ili su otišli. Sada vidimo da te poslove preuzimaju ljudi iz inozemstva”, rekao je Jakobi za N1.
Suad Ećo u Novom danu kazao je kako je nedostatak radne snage u BiH uzrokovan, prije svega, odlaskom radno sposobnog stanovništva u zemlje regije poput Hrvatske, ali i Austrije i Njemačke, koje su liberalizirale svoje tržište rada i lako se dolazi do radne dozvole, ali i zbog nižeg standarda, uvjeta života i plaća.
“Moramo raditi na boljim uvjetima rada, životnom standardu i povećanju plaća. Nedostaje stručnih zanimanja – obrazovna politika ne prati tržište rada. Imate veliki broj nezaposlenih, a poslodavci imaju problem kako pronaći radnu snagu. Postoji problem između nezaposlenih i poslodavca kako zadovoljiti nedostatak. Mislim da će se taj trend nastaviti, da će u sljedećih 5 godina nedostajati 150.000 radnika.
Hoćemo li to uspjeti riješiti aktivnim mjerama zapošljavanja i reformama tržišta rada ili ćemo morati liberalizirati tržište rada i ostaviti ta radna mjesta nekima je Bosna i Hercegovina 'zapad' - zašto ne? Hvala Bogu došli smo u poziciju da građanin BiH može birati gdje će raditi i u kojoj zemlji. Migracije su uvijek prisutne, ali moramo voditi računa da poslodavci što lakše dođu do zaposlenika s ciljem razvoja gospodarstva i države.
U nekim situacijama krivnja se prebacuje na poslodavca, pa je pojedinim institucijama drago što ljudi odlaze. Ako se ovako nastavi i ostanemo bez radnika, što će biti s umirovljenicima? Tko će puniti proračun? Što će biti s upisom djece ako bude manjkalo djece za škole, što će biti s učenicima? To je lanac koji bi se otvorio i prvenstveno treba raditi na tome da građani ostanu u svojim zemljama. Poslodavci sami ne mogu utjecati na mjere zapošljavanja, na što se žale, zašto odlaze iz zemlje - sigurnost, zdravstvo, obrazovanje,
Hrvatska teško pronalazi radnike u ugostiteljstvu i turizmu, iako se plaće kreću od 600 do 1300 eura. Brnardić kaže – plaće su i dalje male.
“U sezoni je najviše vidljiv nedostatak radno sposobnog stanovništva, odnosno nema poboljšanja uvjeta rada. Razlog odlaska hrvatskih radnika na sezonu u Austriju je slobodan dan. Ako radite u Hrvatskoj tijekom sezone, ne možete očekivati da će se poštovati norme, da ćete imati dnevni ili tjedni odmor, plaćati prekovremene i sl. To je nešto na čemu treba raditi.
Nedostatak radnika u turizmu i ugostiteljstvu direktna je posljedica loših uvjeta rada”, rekla je.
U Srbiji je sve više stranih radnika, pa strankinje rade kao sobarice u hotelima. Problem je nepoštivanje njihovih radnih prava.
“Dolaze različitim putevima i zauzimaju mjesta koja ljudi iz Srbije neće. Treba se boriti protiv toga da se govori 'to su migranti, ne zanimaju me njihova prava, zanimaju me moja'. Oni bi trebali uživati ista prava kao i mi”, istaknuo je Jakobi.
Ećo ističe da BiH nedostaje radnika u građevinarstvu, proizvodnji, turizmu i IT sektoru. Problem su procedure izdavanja radnih dozvola za strance.
“Uvoz radne snage je vrlo složena procedura. Ove godine imamo 3.500 kvota koje je raspisao Zavod za rad i zapošljavanje, a trebamo 50.000 radnika. Za dobijanje radne dozvole u FBiH potrebno je šest mjeseci, a u RS oko 20 dana”, kazao je.
U Hrvatskoj je gorući problem deficit zdravstvenih radnika i njegovatelja.
“Uvjeti u zdravstvu su sve gori. Liječnici rade preko 350 sati prekovremeno i veliki dio obiteljskih liječnika će otići u mirovinu, a ne znamo tko će ih zamijeniti. Niz je anomalija i u sustavu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje", zaključio je Brnardić.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
