Predrag Čović, predsjednik Vlade, u razgovoru za Večernji list potvrdio je kako je digitalizacija jedan od ključnih strateških ciljeva koji je ova Vlada zacrtala u strategiji razvoja, kazavši kako su pokrenuli određene korake u tom smjeru. Konkretno, Ministarstvo pravosuđa i uprave u suradnji s Vladom pokrenulo je procedure kako bi se postavili ciljevi digitalizacije te kako bi se prikupile informacije za raspisivanje javnog natječaja.
- Nadamo se da ćemo do kraja godine to uspjeti odraditi i da ćemo do tada dobiti tvrtku koja bi u idućem razdoblju dobila zadatak provedbe digitalizacije cjelokupne javne uprave u Zapadnohercegovačkoj županiji - kazao je Čović. Osvrnuo se i na sam postupak digitalizacije istaknuvši kako je riječ o procesu koji je nezaobilazan i bez kojega danas jasna uprava ne može funkcionirati. Samom digitalizacijom značajno se ubrzavaju svi procesi te se dobivaju jasni i mjerljivi rezultati za svaki projekt, za svakog žitelja.
Također, proces donosi i jasne rokove, a posebnu korist imat će i stanovnici i poslovna zajednica. Procesom će se dobiti jasan plan i utvrditi koraci koji se moraju napraviti kako bi se, primjerice, podnijeli određeni zahtjevi, od onih za potpore gospodarstvu, braniteljima pa do izdavanja dozvola.
U konačnici, ističe Čović, na jednom mjestu građanin bi podnio zahtjev, a sustav bi povlačio sve podatke te u skladu s određenim kriterijima i pravilima donosio rješenja, a podnositelj bi dobio informaciju kada može preuzeti svoje rješenje ili dokument.
- To se na Zapadu može vidjeti, primjer je Republika Hrvatska sa svojim sustavom e-vlada i e-uprava. Na jedan bismo način mi u BiH, u našoj Zapadnohercegovačkoj županiji, to trebali uvesti - naglasio je Čović, dodavši kako je to jedan od strateških ciljeva koje će Vlada pokušati odraditi u ovom mandatu. Objašnjava i kako sam proces podrazumijeva izmjenu zakonskih rješenja, kako na razini države tako i entiteta i županija, a jedan od primjera je i elektronički potpis. Drugim riječima, naveo je, bit će potrebna suradnja svih razina vlasti.
U međuvremenu, podsjeća, Zapadnohercegovačka županija poduzela je korake kako bi se što bolje organizacijski pripremila za provedbu. Sve to u uskoj je vezi i s pitanjima na europskom putu Bosne i Hercegovine, pri čemu Čović ističe da novo Vijeće ministara ima dobre rezultate u radu. Pitanje digitalizacije u ovoj županiji svakako je u uskoj vezi s programom rada Vlade Zapadnohercegovačke županije za 2023. godinu.
U skladu sa strategijom razvitka Zapadnohercegovačke županije za razdoblje 2021. – 2027. godine, koja je jedan od temelja za izradu programa rada Vlade, definirana su tri ključna strateška cilja raspoređena u jedanaest prioriteta koji se međusobno dopunjuju i usko su povezani, a koje će Vlada kroz programe rada županijskih tijela provesti u razdoblju 2021. – 2027. godine.
Ekonomski razvijena županija cilj je koji će se razvijati kroz sljedeće prioritete: povećati konkurentnost poduzetništva i privući ulaganja, povećati konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, razviti turističku ponudu. Društveno odgovorna županija razvijat će se kroz ove prioritete: povećati kvalitetu zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva, povećati kvalitetu i konkurentnost obrazovanja i uskladiti obrazovanje s potrebama tržišta rada, kreirati pozitivno ozračje za razvoj mladih i sporta.
Organizacija
Treći strateški cilj - učinkovito organizirana županija razvijat će se kroz sljedeće prioritete: učinkovita, otvorena i odgovorna javna uprava, učinkovit sustav sigurnosti građana te zaštite i spašavanja, učinkovit sustav gospodarenja okolišem, učinkovit sustav razvoja i održavanja lokalne i regionalne infrastrukture, učinkovit sustav upravljanja kulturno-povijesnom baštinom.
Strukturne reforme, digitalizacija, unaprjeđenje javne uprave - sve su ovo procesi koji čekaju BiH ako želi popraviti ekonomsku situaciju u vremenima velikih izazova. U nizu važnih koraka koje vlasti moraju napraviti nalazi se i digitalna transformacija javne uprave, a što u prijevodu znači kako polako iza nas ostaju vremena dugog čekanja u redovima na šalterima prilikom pokretanja procedure za dobivanje dokumenata za različite namjene.
Upravo je digitalizacija javne uprave, ali i njezina temeljita reforma u cilju povećanja učinkovitosti i profesionalnosti, među ključnim reformskim zadacima koji se nalaze u dokumentu Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022. - 2026. godine, a koji je potpisan i na federalnoj, ali i na državnoj razini, a što je pak programska osnova rada novog Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije BiH.
Navedene reforme također su preduvjet poboljšanja poslovne klime, odnosno snažnijeg investicijskog ciklusa.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
