Analitičari kažu da to povećava pritisak na kinesku vladu da potakne potražnju u drugom najvećem gospodarstvu svijeta. Ovo je uslijedilo nakon slabih podataka o uvozu i izvozu, koji su potaknuli pitanja o tempu oporavka Kine nakon pandemije, piše BBC.
Kina se također bori s rastućim dugom lokalne samouprave i izazovima na tržištu nekretnina. Nezaposlenost mladih, koja je rekordno visoka, također se pomno prati jer se očekuje da će ove godine rekordnih 11.58 milijuna sveučilišnih diplomaca ući na kinesko tržište rada.
Pad cijena otežava Kini smanjenje duga te ističe sve izazove koji iz toga proizlaze, kao što je sporija stopa rasta, kažu analitičari.
"Ne postoji tajni sastojak koji bi se mogao primijeniti za podizanje inflacije", kaže Daniel Murray iz investicijske tvrtke EFG Asset Management. On predlaže "jednostavnu mješavinu veće državne potrošnje i nižih poreza uz lakšu monetarnu politiku".
Većina razvijenih zemalja zabilježila je procvat potrošačke potrošnje nakon završetka pandemijskih ograničenja. Ljudi koji su uštedjeli novac odjednom su bili sposobni i voljni trošiti, dok su se poduzeća borila da održe korak s potražnjom.
Ogromno povećanje potražnje za robom čija je ponuda bila ograničena - zajedno s rastućim troškovima energije nakon ruske invazije na Ukrajinu - napuhalo je cijene.
Ali to se nije dogodilo u Kini, gdje cijene nisu skočile jer je gospodarstvo izašlo iz najstrožih svjetskih pandemijskih ograničenja. Potrošačke cijene posljednji su put pale u veljači 2021. godine.
Zapravo, mjesecima je Kina bila na rubu deflacije, a početkom ove godine taj se trend pojačao zbog slabe potražnje. Cijene koje naplaćuju kineski proizvođači - poznate kao tvorničke cijene - također su padale.
"Ovo je zabrinjavajuće jer pokazuje da je potražnja u Kini slaba dok se ostatak svijeta budi, posebno Zapad. Deflacija neće pomoći Kini. Dug će postati sve teži. Sve ovo nisu dobre vijesti", rekla je Alicia Garcia-Herrero, docentica na Sveučilištu znanosti i tehnologije u Hong Kongu.
Kina proizvodi veliki dio robe koja se prodaje diljem svijeta. Potencijalni pozitivan učinak produljenog razdoblja deflacije u zemlji mogao bi biti taj što pomaže u obuzdavanju rasta cijena u drugim dijelovima svijeta.
Međutim, ako kineska roba sniženih cijena preplavi globalna tržišta, to bi moglo imati negativan učinak na proizvođače u drugim zemljama. To bi moglo pogoditi ulaganja poduzeća i smanjiti zapošljavanje.
Razdoblje pada cijena u Kini također bi moglo pogoditi dobit poduzeća i potrošačku potrošnju. To onda može dovesti do veće nezaposlenosti. To bi moglo rezultirati padom potražnje u Kini - najvećem svjetskom tržištu - za energijom, sirovinama i hranom, što bi pogodilo globalni izvoz.
Kinesko gospodarstvo već se suočava s drugim preprekama. Kao prvo, sporije od očekivanog se oporavlja od utjecaja pandemije.
U utorak su službene brojke pokazale da je kineski izvoz pao za 14.5% u srpnju u usporedbi s godinom ranije, dok je uvoz pao za 12.4%. Sumorni podaci o trgovini pojačavaju zabrinutost da bi se gospodarski rast zemlje mogao dodatno usporiti ove godine.
Kina se također nosi s krizom na tržištu nekretnina nakon gotovo kolapsa najvećeg graditelja nekretnina Evergrandea. Kineska vlada šalje poruku da je sve pod kontrolom, ali je dosad izbjegavala bilo kakve veće mjere za poticanje gospodarskog rasta.
Izgradnja povjerenja među ulagačima i potrošačima bit će ključna za oporavak Kine, smatra Eswar Prasad, profesor trgovinske politike i ekonomije na Sveučilištu Cornell.
"Pravo je pitanje može li vlada vratiti povjerenje u privatni sektor, tako da kućanstva počnu trošiti umjesto da štede, a poduzeća počnu ulagati. Vlada u tome dosad nije uspjela. Mislim da ćemo morati vidjeti neke značajne poticajne mjere, uključujući smanjenje poreza", rekao je profesor Prasad.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
