Snažni inflacijski udari, koji umanjuju ionako nisku razinu kupovne moći velike većine žitelja BiH, nemogućnost korištenja raspoloživih primanja za saniranje financijskih obveza, ali i poteškoće koje su za vrijeme koronakrize imala brojna kućanstva značajni su razlozi zbog kojih raste zaduživanje građana, a što se pak reflektira kroz porast iznosa kredita za opću namjenu.
Krediti stanovništva, ukupno gledajući (namjenski i nenamjenski), na kraju srpnja su, prema posljednjim podacima Centralne banke, iznosili nešto više od 11,4 milijarde maraka, navodi Večernji list.
Od održavanja domova, preko svladavanja nekih financijskih izazova s kojima se ljudi često susreću - žitelji su u situaciji u kojoj visina njihovih osnovnih primanja ne pruža mnogo manevarskog prostora za neke nepredviđene obveze. Ionako većina primanja ide za kupnju prehrambenih proizvoda.
Ilustracije radi, u prosjeku kućanstvo u EU troši oko 14,3 posto novca na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici prelazi 40 posto, što dovoljno govori o neusklađenosti visine plaća i cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.
Niska primanja i visoke cijene hrane dva su elementa zbog kojih je ekonomska snaga BiH takva da veliki dio žitelja jedva spaja kraj s krajem, a osim nekoliko proizvoda, poput ulja i mlijeka, ostatak palete proizvoda i dalje drži cijene dovoljno visoko da zadaje glavobolje svima koji svakodnevno idu u nabavu. S druge strane, prosjeci EU-a su takvi da žitelji većeg broja zemalja nemaju mnogo problema kada trebaju odvojiti dio svojih sredstava za nabavu namirnica, a razlog je usklađenost primanja s cijenama, posljedica čega je podatak da žitelji EU-a u prosjeku troše višestruko manje sredstava na prehranu.
Dakle, žiteljima Bosne i Hercegovine krediti ostaju kao jedino rješenje da se mogu uhvatiti u koštac s financijskim obvezama, a da je tako, pokazuju i podaci prema kojima su krediti za opću potrošnju u prvom polugodištu 2023. godine veći za 4,1% u odnosu na kraj 2022. godine, dok godišnja stopa rasta na kraju drugog tromjesečja iznosi 7%. Krediti za stambene namjene zabilježili su rast od 3% od početka godine, odnosno godišnji rast od 2,6%.
Guverner Centralne banke BiH dr. Senad Softić nedavno je za Večernji list naglasio kako je potražnju građana za kreditima potrebno promatrati u ambijentu gdje krediti za opću potrošnju tradicionalno predstavljaju između 75% i 80% ukupnog kreditnog portfelja stanovništva, poteškoća koje su za vrijeme koronakrize imali građani, korisnici kredita za opću potrošnju (u 2020. godini krediti građanima nisu zabilježili rast i zabilježeno je smanjenje kredita za opću potrošnju za 3,3%) te u kontekstu inflatornih pritisaka i slabljenja kupovne moći stanovništva u tijeku 2022. i 2023. godine, kao i kontinuiranog rasta cijena nekretnina stambene namjene.
Osvrnimo se sada na podatke o kretanjima kreditne zaduženosti iz kuta svih sudionika na financijskom tržištu. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju srpnja 2023. godine iznosili su 22,81 milijardu KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje od 84,6 milijuna KM (0,4%). Kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva za 81,2 milijuna KM, kod vladinih institucija za 3,3 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 12,8 milijuna KM.
Smanjenje kreditnog rasta registrirano je kod privatnih poduzeća za 6,9 milijuna KM i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 5,7 milijuna KM. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u srpnju 2023. godine iznosila je 4,8%, nominalno 1,05 milijardi KM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 635,6 milijuna KM, kod privatnih poduzeća za 314 milijuna KM, nefinancijskih javnih poduzeća za 85,8 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 54 milijuna KM. Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini registrirano je kod vladinih institucija za 41,9 milijuna KM (3,9%).
Ukupno gledajući, uz zaduženje građana, koje iznosi nešto više od 11,4 milijarde maraka, na drugom mjestu su privatna poduzeća s 9,48 milijardi maraka kredita, vladine institucije s nešto više od milijardu maraka, javna poduzeća s 590 milijuna te krediti ostalim sektorima s iznosom od 222 milijuna maraka.
Istodobno, stabilnost domaćeg bankarskog sustava razlog je i zbog kojeg raste štednja građana. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju srpnja 2023. godine iznosili su 30,17 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 302,9 milijuna KM (1%).
Rast depozita na mjesečnoj razini registriran je kod sektora stanovništva za 70,5 milijuna KM, kod privatnih poduzeća za 270,9 milijuna KM i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 3,2 milijuna KM. Porast štednje u domaćim bankama svakako treba promatrati i kroz prizmu činjenice da je pokazala otpornost i stabilnost od vanjskih utjecaja i poremećaja na nekim drugim tržištima, tako da se polaganje novca u banke nameće kao najsigurniji sustav čuvanja financijskih sredstava.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
