'Vječno gradilište' primiče se kraju: Zavjetna crkva podignuta zbog atentata na Franju Josipa obnovljena nakon četvrt stoljeća

Zavjetna crkva u Beču, jedna od najvažnijih neogotičkih sakralnih građevina na svijetu, uskoro će biti ponovno svečano otvorena nakon 25 godina obnove, prenosi Katholisch.de.

“‘Vječno gradilište Bečke nadbiskupije’ konačno je povijest!” napisao je otac Joe Farrugia u pozivu na svečanu misu 26. studenoga: “Nakon desetljeća obnove, Zavjetna crkva ponovno sjaji iznutra i izvana, uskrsnula je”, napisao je Farrugia, koji drugu po veličini bečku crkvu vodi od 1989. godine.

Građena između 1856. i 1879. godine, Zavjetna crkva jedino je mjesto bogoslužja na veličanstvenom bečkom bulevaru Ringstrasse.

U sklopu generalne obnove sanirana su oštećenja uzrokovana ratom, atmosferilijama i hrđom, što je tijekom godina dovelo do akutnog rizika od pada tornjeva i kamenja. Propadale su i vrijedne freske u nazaretskom i ranom secesijskom stilu. Samo obnova krova s ​​400.000 kamenih šindri iz Južne Amerike trajala je deset godina.

Farrugia je koristio neobična sredstva za financiranje radova. Na primjer, Zavjetna crkva je prije 20 godina izazvala pomutnju s ogromnim reklamnim panoom na pročelju, koji je kasnije postao zaštitni znak, s planom da ga se prenese i drugdje, primjerice u katedralu sv. Stjepana.

Poticaj za gradnju crkve bio je neuspjeli pokušaj atentata na cara Franju Josipa 18. veljače 1853., kada je njegov brat, nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan, pozvao na “duhovno pokajanje za zločin” i izgradnju zavjetne crkve u zahvalnost za monarhovo spašavanje. Apelu za donacije odazvalo se 300 000 građana. 1879. katedralu u Ringstrasseu posvetio je kardinal Johann Kutschker.

Arhitekt Heinrich von Ferstel (1828.-1883.) projektirao ju je kao spomen-crkvu monarhiji, obitelji Habsburg i zemljama kojima su vladali. Ugledao se na druge europske monumentalne crkve; najvažniji primjer bila je Westminsterska opatija u Londonu. Zavjetna crkva također je trobrodna bazilika s korskim brodom i prstenom kapele. Unutra je i muzej.

Među brojnim umjetničkim dragocjenostima poput skulptura i murala je i tzv. Jägerstätterov prozor iz 1970., prva sakralna umjetnina u čast Franza Jägerstättera, kojeg su nacisti ubili 1943., a 2007. proglasili blaženim kao protivnika nacionalsocijalizma.