Opće pravilo rezidbe za gyjot-ov dvokraki i jednokraki uzgoj, je taj, da se sa trsa, u pravilu odstranjuju prošlogodišnji lucnjevi u potpunosti, a sa prošlogodišnjeg prigojnog reznika, se donja rozgva reže na reznik (2 – 3 pupa), a gornja na lucanj (8 – 12 pupova).
Često se zna dogoditi, da na prošlogodišnjem prigojnom rezniku imamo samo jednu rozgvu (ako nam pupovi nisu potjerali ili su se smrzli). Tada ćemo za lucanj morati ostaviti jednu rozgvu s prošlogodišnjeg lucnja, koja nam najviše odgovara, piše Agro portal.
Dakle, prije nego počnemo orezivati trs moramo ga dobro pregledati te se unaprijed odlučiti što ćemo ostaviti za prigojni reznik, a što za lucanj, da nam se ne dogodi da odstranimo prošlogodišnji lucanj, a onda utvrdimo da na prošlogodišnjem prigojnom rezniku imamo samo jednu rozgvu. Također moramo prilikom ogledavanja trsa utvrditi da li nam je trs previše «pobjegao» iznad prve armaturne žice ili su krakovi «pobjegli» previše u širinu.
Ako je to slučaj tada moramo gledati kako ćemo ga sniziti ili suziti krakove. To se radi tako, da na kraku ostavimo jedan pričuvni reznik koji je niži ili u visini prve žice, ako je trs «pobjegao» previše iznad prve armaturne žice.
Ako je pak «pobjegao» u širinu, tada ćemo pričuvni reznik ostaviti na onom djelu kraka, gdje ćemo postići suženje . Slijedeće godine ćemo, s pričuvnog reznika donju rozgvu ostaviti za prigojni reznik, a gornju za lucanj i na taj način postići korekciju krakova. Ovdje moram napomenuti, da treba dobro pripaziti na sortiment našeg vinograda. Naime, znamo da je u pravilu rodna jednogodišnja rozgva koja raste iz dvogodišnje rozgve.
Kod nekih sorti to nije pravilo, dakle rodna može biti i jednogodišnja rozgva koja raste iz starog drva. Budući naš pričuvni reznik raste iz starog drva (krak), to treba imati u vidu. Ako pričuvni reznik ostavljamo na sorti koja ne daje rod na jednogodišnjoj rozgvi koja raste iz starog drva, tada slijedeće godine nećemo ostavljati lucanj s takvog reznika, nego ćemo još jednu godinu ostaviti samo reznik, pa tek treće godine rezati na reznik i lucanj.
Isto tako, moramo paziti da režemo tako,da ne radimo velike rane na trsu. Kroz rane u stablo trsa ulaze razne bakterije, gljivice i voda, koji uzrokuju propadanje trsa (eska i sl.). Takve rane treba premazivati voćarskim voskom, silikonskim kitom i sličnim preparatima koji će dezinficirati ranu.
Dvostruki gyjot je najzastupljeniji uzgojni oblik kod nas u sjevernozapadnoj Hrvatskoj i općenito u kontinentalnoj Hrvatskoj.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
