Kao i u dosta stvari, bh. je zemlja apsurda i po pitanju nedostatka radne snage i broja ljudi na zavodima za zapošljavanje.
Naime, poslodavci sa kojima smo razgovarali žale se kako radnika na birou ima dovoljno, dok ih u stvarnosti nedostaje, što je veliki problem prilikom zapošljavanja.
To je za Bljesak.info potvrdio direktor prodaje i marketinga hotela ''Sunce'' i predsjednik Udruge hotelijera Općine Neum Davor Krešić.
''Imamo apsurd u državi gdje imate 300.000 ljudi na zavodu za zapošljavanje, a ne možete naći nijednog radnika. Tu država nije nimalo fleksibilna jer kažu da neće povećavati radne dozvole, dok ima ljudi na birou, a sami neće da čiste te ljude sa biroa'', govori nam Krešić.
On smatra da treba vidjeti zašto su ti ljudi na birou i tko su ti ljudi.
''Pretpostavljam da je masa tih ljudi otišla vani raditi, ali se vode na birou i dalje i taj problem treba riješiti, jer nama, konkretno, u sezoni, ali i van nje, fali radnika, a ne možemo zapošljavati strance jer ih, prema brojkama, ima dovoljno na birou'', ističe Krešić.
Navodi kako država treba reagirati.
''Ako se najveće svjetske turističke destinacije poput Italije, Francuske, Španjolske i Hrvatske nisu uspjele izboriti sa problemom radne snage i uvoze desetine tisuća radnika sa dalekog istoka, ja ne znam po čemu smo mi pametniji od njih pa ćemo naći radnu snagu u BiH koje u biti i nema, a ona koja zna nešto raditi i voljna je raditi je iselila iz BiH'', ističe za Bljesak.info.
Dodaje kako je, za njega, najbolji domaći radnik.
''Naravno, najbolji i najjeftiniji radnik je domaći radnik, ali bojim se da tih ljudi nema puno u državi'', zaključio je Krešić.
Docent doktor Faruk Hadžić, dekan Ekonomskog fakulteta na SSST-u i jedan od najboljih makroekonomskih analitičara u regiji, ističe za Bljesak.info kako je ovo pitanje kompleksno.
''Prema nekim procjenama, broj ljudi koji su napustili BiH zbog posla u posljednjim godinama može biti značajan. Međutim, točni podaci mogu biti izazovni za dobivanje zbog različitih faktora, kao što su neregistrirane migracije ili nedostatak preciznih statistika. Najveći problem predstavlja upravo to što službena statistika ne vodi evidenciju, čime se u velikoj mjeri usložnjava broj radnika koji su dobili radnu dozvolu van BiH, ali opće je poznato da je emigracija iz BiH zbog ekonomskih razloga, među kojima je i traženje poslovnih prilika, prisutna'', pojašnjava za Bljesak.info Hadžić.
Pitanje kvota i dobivanje radnih dozvola za strane radnike u Bosni i Hercegovini je kompleksno, navodi, te ističe kako postoje različiti faktori koji mogu utjecati na ovu situaciju.
''Načelno govoreći, postupci za dobivanje dozvola za strane radnike mogu biti složeni i zahtjevni, što može rezultirati percepcijom "tromosti" državnog aparata. Međutim, precizno sagledavanje ovog problema zahtijeva analizu proceduralnih aspekata, zakonskih okvira i administrativnih procesa koji upravljaju izdavanjem radnih dozvola'', govori nam i dalje pojašnjava:
''Problem se javlja u našem zakonodavnom okviru, gdje u stvarnosti imamo nedostatak radne snage, ali na biroima imamo tražene profile, čime dolazi do velikih problema u zapošljavanju osoba iz inostranstva. Ovaj problem će se morati ozbiljno adresirati u nadolazećem razdoblju''.
Nada se da će se ovaj problem riješiti kroz najavljeni Zakon o posredovanju u zapošljavanju.
''Primjenom ovog zakona, može doći do smanjenja osoba na evidencijama službi za zapošljavanje, koje su tu samo i isključivo zbog zdravstvenog osiguranja. Ako bi nezaposlene osobe koje su tu samo zbog zdravstvenog osiguranja, bile brisane sa evidencija, onda bi se pružila prilika da se lakše uvezu strani radnici za one profile koji mnogi poslodavci traže, a trenutno ne mogu zbog zakonskih ograničenja'', mišljenja je Hadžić.
Pitali smo ga smatra li da na zavodima ima veliki broj ljudi koji su ostali prijavljeni, a već rade u nekoj od drugih država.
''Vrlo vjerovatno. Razlozi su različiti poput privremenog boravka u nekoj drugoj državi, ali sa stalnim prebivalištem u BiH, zatim zbog neregularnih migracija, gdje postoje situacije kada ljudi odu da rade u inostranstvo, ali se ne odjave sa evidencija službi za zapošljavanje iz različitih razloga, te na kraju zbog sezonskog rada, gdje neki ljudi odlaze raditi u druge zemlje sezonski ili privremeno, zadržavajući prijavu na evidencijama službi zavoda za zapošljavanje, kako bi se prijavili za beneficije u slučaju povratka.
Ovo pitanje može biti važno za točno mjerenje stvarne nezaposlenosti u BiH. Osobe koje su zaposlene u inostranstvu, a prijavljene na evidencije službi zavoda za zapošljavanje u BiH, mogu utjecati na statistike nezaposlenosti unutar zemlje'', pojasnio nam je.
Poteškoće u pronalasku radne snage, bilo domaće ili strane, mogu imati značajan utjecaj na ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Hadžić nam je naveo neke od razloga:
• Nedostatak odgovarajuće radne snage - Ako poslodavci imaju teškoća u pronalasku radnika s odgovarajućim vještinama ili kvalifikacijama, to može ograničiti rast i konkurentnost poduzeća. Nedostatak stručne radne snage može uticati na produktivnost i inovacije unutar različitih sektora.
• Ograničenja u razvoju industrije - Ako se ne može zadovoljiti potražnja za radnom snagom, posebno u sektorima kao što su turizam, građevinarstvo ili informacijske tehnologije, to može ograničiti ekonomski rast ovih sektora.
• Odljev mozgova - Ako mladi ljudi s visokim kvalifikacijama napuštaju zemlju u potrazi za boljim radnim prilikama, to može rezultirati gubitkom talentirane radne snage, što dugoročno može utjecati na inovacije i razvoj.
• Investicije i privlačnost za strane investitore - Nedostatak kvalificirane radne snage može odvratiti strane investitore koji traže specifične vještine ili ekspertizu za svoje projekte. To može umanjiti atraktivnost zemlje za ulaganja.
Za kraj nas je zanimalo kako on, kao ekspert, vidi razvoj ove situacije u bližoj budućnosti i smatra li da će se radnik u BiH tražiti povećalom.
''Situacija će biti sve teža i teža i sljedećih godina, s obzirom da će se nastaviti trend odlaska u mirovinu postojećih radnika, a bit će potrebno nadomjestiti njihovo zapošljavanje kao i raditi na novom. Odlazak radnika će se nastaviti, što će biti vrlo izazovno za našu državu u smislu pronalaska radnika, tako da će se morati donijeti niz mjera koje će uključivati veću aktivaciju na domaćem tržištu rada, ali i značajni uvoz radnika iz drugih država.
Ova druga mjera će biti više politička nego ekonomska, jer će otvoriti niz političkih pitanja, poput toga šta će biti strateško usmjerenje donositelja odluka vezano za uvoz radne snage, iz kojih država će dolaziti, da li će to biti radne migracije ili i naseljavanje obitelji. Bez obzira, ovo je gorući problem koji se na vrijeme treba adresirati'', zaključuje Hadžić.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
