Posljednja imenovanja generala i zapovjednika iz hrvatske u Oružanim snagama BiH ponovno su pokazala koliko bi svakom narodu, pa tako i hrvatskom, značilo imati legitimnog člana Predsjedništva. Isto vrijedi i za neka ranija imenovanja u agencijama, državnim službama i diplomatskim predstavništvima. Sve to nas dovodi do potrebe za uistinu nužnima, ali i dugoočekivanim izmjenama Izbornog zakona. Više u prilogu kolege Gorana Kutle.
Uloga Predsjedništva BiH nije kako mnogi misle samo protokolarna, nego ta institucija ima dosta značajne i važne ovlasti. Između ostaloga, predlaže godišnje proračune, imenuje gotovo cijeli diplomatski zbor i vodi vanjsku politiku BiH, predstavlja BiH u međunarodnim institucijama.
Stoga ni u Daytonskom mirovnom sporazumu nije slučajno određeno kako će BiH imati tri člana Predsjedništva, a ne jednog predsjednika koji se bira po klasičnom građanskom principu. A način na koji su izvršena posljednja imenovanja generala i zapovjednika u Oružanim snagama iz hrvatske kvote dodatno je uzburkao političku scenu.
Predsjednik 90ke i član predsjedništva HNS-a Ilija Cvitanović je najavio kako će Klub Hrvata u državnom Domu naroda suprotstaviti Komšićevim imenovanjima u Oružanim snagama u BiH.
Posljednja događanja su još jednom potvrdila kolika je potreba postići pravedan politički dogovor oko izmjena Izbornog zakona kako svaki narod predstavljala osoba s legitimitetom, odnosno s većinom glasova naroda koji na papiru i predstavlja. No, po mišljenju novinara Zorana Krešića dogovor oko ovog pitanja je i dalje daleko ponajprije zbog izbjegavačkog odnosa stranaka "Trojke".
Unatoč svemu mnogi javni dužnosnici su upravo reformu Oružanih snaga u BiH s tri unutarnje komponente proistekle iz nekadašnjih vojski triju naroda, u proteklim godinama proglašavali kao najuspješniju. No, u zraku ostaje pitanje hoće li u skorije vrijeme biti mudrosti i za dogovor oko političkih reformi, a pravedan i pošten Izborni zakon svakako je jedan od prioriteta.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
