Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, izabran na to mjesto prije tri mjeseca, u intervjuu za portal Direktno progovara o aktualnoj situaciji u najvećoj hrvatskoj županiji, novim projektima te putu u Izrael.
Objasnio je i svoj stav o akciji Mostovca Mire Bulja protiv izgradnje termoelektrane Peruče, s kojim se po nekim pitanjima i slaže. Odgovorio je pojedincima koji posljednjih dana glasno zagovaraju odlazak iz Hrvatske.
Kako bi ste ocijenili prva tri mjeseca svog mandata?
“Moja prva tri mjeseca mandata mogu ocijeniti da su ona obilježena požarima pa evo nešto i poplavama u zadnje vrijeme te gotovo stalnim kontaktima s građanima na terenu. To je inače u habitusu mog rada, stalni kontakt s građanima na terenu i u normalnim okolnosti, poglavito u ovakvim situacijama kad su naše sugrađane u Splitsko-dalmatinskoj županiji pogodili požari, požari koji su ljudima uništili sve što su stvarali cijeli vijek. Mogu također reći da sam realizirao dobar dio svog programa koji se može realizirati u kratkom periodu, a to su besplatni udžbenici za prvašiće, to je i susret svih načelnika i gradonačelnika.
Evo sad ćemo imati po drugi put susret svih 55 načelnika i gradonačelnika s pročelnicima svi zbog neposrednog kontakta vezano za njihove projekte, u 10. mjesecu će tema susreta biti proračun za 2018., jer mislim da županija treba biti proaktivna. Svaka županija treba biti proaktivna vrlo često se vode polemike trebaju li nam županije.
Županije nam trebaju, ali drugačije koncipirane, županije koje će biti proaktivne, jer županije su osnivači školstva, zdravstva, županijske ceste su nadležne za promet, gotovo sve ono što svakom građaninu u tim županija treba naslonjen je na županiju. Kad je već tako, onda županija i županijska uprava treba biti proaktivna prema građanima. To je ono što sam pokušao nametnuti svojim suradnicima i mislim da sam dobrim dijelom uspio u tome. Ono što me neugodno iznenadilo je tolika opstrukcija kvalitetnih projekata, čak i projekata koji su sami protukandidati imali kao svoje projekte.
Razumijem političku borbu, apsolutno shvaćam političku borbu, ali ako smo imali isti projekt za dobrobit građana poput besplatnih udžbenika onda trebamo to i ostvariti. Valjda smo jedni i drugi izabrani i za te projekte. To je jedan segment, nadam se da će se kod nas politička kultura sazreti. Kroz tu principijelnu političku kulturu, utemeljena kritika će puno pozitivne djelovati na sve nas koji obnašamo odgovorne dužnosti na temelju rezultata izbora.”
Nedavno ste bili u Izraelu, možete nam reći koji je bio povod tog posjeta, što ste tamo radili, s kim ste se sastali i koji su rezultati tog posjeta?
“Jedna od bitnih smjernica mog programa je ruralni razvoj županije. Danas imamo urbanizirana središta u kojima gotovo svi iz ruralnog dijela dolaze u urbane sredine. Stvara se problem u urbanim središtima, povećan broj stanovnika I neizgrađena infrastruktura. Imamo i napuštena područja. Reći ću vam jedan primjer, sad sam dao zadatak svojim službama koje su otkrile da u našoj Dalmatinskoj zagori ima velik broj napuštenih objekata koji su prije bili podružne škole određenih osnovnih škola, zar to nije bolno?
Ti objekti nisu bili u mom programu, jer nisam uopće imao spoznaju kako je moguće da ima toliko objekata napuštenih. Ja ipak dolazim iz grada srednje veličine Solina koji je već zadnjih 6-7 godina najmlađi grad u RH zahvaljujući proaktivnim mjerama prema mladima s moje strane i mojih suradnika. Ali moramo te škole staviti u funkciju, ne mislim kao nastavne centre ili zgrade kao obrazovanje jer to je trenutno nemoguće, možda će doći vrijeme za to jednog dana.
Moramo dati objekte u dogovoru s gradovima i općinama staviti u funkciji. Danas sam imao jedan prekrasan primjer u Ministarstvu socijalne skrbi gdje sam dogovorio s ministricom neki vid dislociranih domova gdje možemo iskoristiti te prostore. Očekujem od svojih službi da ih od 01.10 stavimo u funkciju, jer imamo popis prostora, infrastrukturu, popis kvadrature. Za ruralni razvoj je bitno imati osiguranu egzistenciju ljudi koji žive tamo. Ako već nismo u stanju dovesti investitora s tvornicom, onda možemo aktivirati poljoprivredu i ono bogatstvo što imamo, u Sinjskom polju, Vrgoračkom, Imotskom itd. Preduvjet za to je navodnjavanje je polja, vidjeli ste kakva je suša bila na našem području.
Kad je veleposlanica Izraela bila u posjetu našoj županiji, ona je rekla da je u nastupnim posjetima svih župana kod mene naišla na najveću proaktivnost i na konkretna razmišljanja. Osigurala mi je da prisustvujem na top konferenciji što ste tiče voda i navodnjavanja i uistinu je tako bilo.
Prilikom posjeta sam se osvjedočio da je bilo niz ministara iz niza zemalja svijeta. Bila je to konferencija na jako visokoj razini. Paralelno s nama je bila i naša nacionalna delegacija s ministrom Tolušićem. Imali smo bilateralni susret s ministrom poljoprivrede u izraelskoj vladi i dogovorili da bi sporazum trebao biti potpisan negdje kroz 11 mjesec u međusobnoj suradnji. Naša županija će pokušati naći jednu nišu za navodnjavanje, u međuvremenu smo bez prisustva ministra, pomoću veleposlanice posjetili dvije najjače firme u Izraelu.
Te dvije firme su prve u svijetu u navodnjavanju, jedna je Tahal, druga je Natafim. Fascinantna stvar je kako ti ljudi koriste vodu. Meni je u jednom neformalnom razgovoru tehnički direktor jedne od te dvije tvrtke rekao da je nas uljuljalo bogatstvo tih voda, dok su oni kroz povijest bili prisiljeni sebi tražiti životnu egzistenciju. Kad čovjek promisli tako i je. Međutim sad su nova vremena, voda jest zaista biser, zlato, esencija života, došla su vremena da mi moramo voditi računa o tim vodama, Kad vam kažem podatkom da Izrael desalinizacijom mora koristi 40 posto kapaciteta voda, a naše vode otječu u more više od 40 posto, možda i 60, 70 posto. Naučili smo dosta toga.
Posljednjih dana, tjedana je posebno aktivan vaš kolega iz županije Miro Bulj sa svojom akcijom protiv izgradnje TE Peruča, gdje ste spominje navodni sukob interesa ministrice Dalić i muža od ministrice Pejčinović-Burić. Kako vi gledate na to?
Želim vjerovati da nam je cilj isti u smislu zaštite voda , ali tome treba pristupiti temeljito i studiozno. Naime, županijski vijećnik gospodin Miro Bulj je tražio da donesemo deklaraciju, taj materijal kojeg je on pripremio je došao na samu sjednicu pet minuta prije same sjednice. Dakle tako teško možemo funkcionirati, Ja sam predložio da održimo tematsku sjednicu u roku od mjesec dana, da pozovemo sve stručnjake, ekologe, vodoprivrednu struku.
Da na neki način donesemo strateški dokument što se tiče naše županije, za zaštitu Cetine i svih drugih voda na području naše županije, gdje zaista jesmo bogati vodama, da nam se ne bi dogodilo da se opet donose nove deklaracije za Jadro, Žrnovnicu i druge rijeke i vode. Moramo donijeti jedan sveobuhvatan dokument na temelju temeljite i studiozne rasprave na tematskoj sjednici. Međutim trebam reći radi šire javnost da postoje dva kvalitetna projekta, ekološki neupitna, projekta reverzibilnih hidroelektrana, jedna je od strane istih investitora kao i kod Te Peruče. Ne znam je l' iza tog projekta stoji suprug ministrice jer nisam upoznao nikoga, nitko nije dolazio kod mene.
Tu se radi o HE Vrdovo, postoji i drugi projekt reverzibilne hidroelektrane Korita koja je pred lokacijskom dozvolom, gdje je Županija partner, a nositelj HEP. U toj reverzibilnoj HE je jedan segment i navodnjavanje dobrog dijela sinjskog polja. Da ne bi bilo zabune, ja podržavam ta dva projekta bez obzira na stav nacionalne politike ili oporbe. Ako treba birati između svih projekata, biram zdravu energiju. Kao vode koje se mogu iskoristiti u reverzibilnim hidroelektranama.”
Nedavno se povela javna rasprava o Zakonu o koncesijama, na pomolu je rasprava o Zakonu o pomorskom dobru. Vi ste u Splitsko-dalmatinskoj županiji na jedan način preduhitrili I regulirali to pitanje, pa možete li reći koje su novosti po pitanju Zakona na pomorskom dobru i što se može očekivati na nacionalnoj razini.
“Ne mogu reći da me pitanje iznenadilo, nažalost temeljem tih koncesija sam i ja došao na poziciju župana. Ne ulazim u detalje, ali sam siguran da moj prethodnik nije imao loših namjera u tom segmentu, ali to je stvar politike i ne bih u to ulazio. Želio bih prije svega radi vaših čitatelja objasniti razliku između koncesija i koncesija na pomorskom dobru.
Zakon koji je donesen je Zakon o koncesijama i on je sveobuhvatan te zahvaća primjerice koncesije dimnjačarske usluge u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Splitu itd, zahvaća i koncesiju vađenja šljunka negdje u Slavoniji i niz drugih koncesija. Ali koncesija na pomorsko dobro zahvaća uži segment i zahvaća ono što je problematično ili ono što javnost misli da je problematično. Taj zakon na pomorskom dobru je u pripremi, dobili smo radnu verziju ovih dana i uskoro kreće rasprava. Mi smo na neki način to preduhitrili, ali ono što sam vidio u radnom nacrtu, s tim se u dobrim dijelom slažem.
Donijeli smo pravilnik nakon dva čitanja, nakon sve bure koja se događa, gotovo jednoglasno uz iznimku suzdržanog Mosta. Pametno, SDP i HNS su bili za pravilnik jer je bio u dva čitanja, velik dio njihovih amandmana je uvažen. Iznad svega mi je zadovoljstvo, jer su udruge koje su zainteresirane za taj problem, pozdravile naš pravilnik o pomorskom dobru.
S te strane sam jako sretan i zadovoljan, vidjet ćemo što donijeti novi zakon poslije javne rasprave, ali se iskreno nadam jer sam vidio u radnom prijedlogu da novi zakon predviđa promjenjivog člana u povjerenstvu za dodjelu koncesija.
To je ono što mi prvi u pravilniku ugradili i to je ono što ćemo mi na sljedećoj skupštini imenovali upravo takvo povjerenstvo . Morat ćemo počekati da dođe zakon da bi imenovano povjerenstvo bilo u skladu s novim zakonom, ali moram reći da sam i ja jednim dijelom i ja utjecao svojim prijedlogom. U povjerenstvu rade stručnjaci, ali uz dužno poštovanje o temi najbolje znaju ljudi iz lokalne zajednice na pomorskom dobru na koje se odnosi ta koncesija.
Ima li nešto posebno što smo propustili spomenuti?
Jedna od novina što smo uveli su sastanci lokalnih načelnika i gradonačelnika. Mi smo najveća županija u RH. Imali smo prije dva mjeseca sastanak svih načelnika i gradonačelnika o svim temama koje tište lokalne uprave, a koje su povezane s našom županijom. Sad u deseti mjesec imamo ponovni susret svih načelnika i gradonačelnika, svrha sastanka će biti niz segmentata, među ostalim pripremom proračuna za 2018.
Ovih dana ponovno je aktualna rasprava o odlasku iz Hrvatske - treba li napustiti zemlju ili ostati. Koja je Vaša poruka onima koji odlaze?
Odgovorit ću stihovima pjesme koju sam napisao još davno.
Ljubi sine zemlju svoju.
Od nje nikud nemoj ići.
Nema sreće u tuđini.
Nije tamo kao u priči.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
