Predložila ga je Federalna vlada, a stupit će na snagu ako ga u istom teksu odobri i Zastupnički dom.
Propisuje tzv. pretpostavljeni pristanak donora za presađivanje njegovih organa i tkiva nakon smrti radi medicinskog liječenja druge osobe, što u praksi može značiti i radi hitnog spašavanja nečijeg života.
Pretpostavljeni pristanak, na osnovu prijedloga novog zakona, podrazumijeva da se umrla osoba nije za života pismenom izjavom usprotivila darivanju njenih organa nakon smrti. Novim zakonom je također propisano da i pored pretpostavljenog pristanka donora, suglasnost za transplantaciju, medicinarima daje najuža obitelj umrlog, prvenstveno bračni ili izvanbračni drug ako ga je imao, ako nije, pristanak daju roditelji, a ako umrli nije imao ni njih u trenutku svoje smrti, suglasnost daju djeca. U slučaju da nije imao djece, pristanak daju braća ili sestre.
Iako je prijedlog novog zakona prihvaćen jednoglasno, pojedini izaslanici Doma naroda, prvenstveno Peđa Kojović, zamjerio je predlagaču da je zanemario volju donora koji za života svjesno izriče da želi darivati organe nakon smrti. - Njegova volja neće biti ispoštovana posthumno ako se članovi obitelji usprotive transplantaciji, što im zakon dozvoljava - rekao je Kojović.
Iz Federalne vlade, odnosno Ministarstva zdravstva su odgovorili da su rješenja u zakonu koja se odnose na pretpostavljeni pristanak i volju obitelji bazirana najviše na temelju centralne javne rasprave, provedene dok je tekst bio u nacrtu, u svibnju ove godine, u kojoj su sudjelovali članovi Udruženja dijaliznih pacijenata, lječnici, članovi Vlade, Parlamenta i svi drugi relevantni faktori.
Novi zakon propisuje da punoljetna osoba sposobna za rasuđivanje može za života pismeno izjaviti da ne želi darivati organe nakon smrti. Predviđena je i uspostava registra takvih osoba, koji će biti uspostavljen u relevantnoj instituciji. Izjava o nedarivanju organa može se za života promijeniti u svakom trenutku, propisano je također.
FENA
| Vaše ime | |
| Komentar | |
