Zbornik je naslovljen: Opera Dei revelare honorificum est (Časno je Božja djela objavljivati) - Zbornik radova u čast Baziliju Pandžiću.
Zbornik je izašao u čestitarskoj prigodi za fra Bazilijev 100. rođendan. Predstavljanje je najavljeno za nedjelju 28. siječnja u 18 sati u Osnovnoj školi Antuna Branka i Stanislava Šimića u fra Bazilijevim rodnim Drinovcima, te početkom mjeseca veljače na Humcu.
Nakladnici zbornika su Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM Mostar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Matica hrvatska - Ogranak Grude. Za nakladnike se potpisuju Miljenko Šteko, Ivica Musić i Mario Bušić.
Glavni urednik je Ivica Musić, a izvršni je urednik Mario Bušić. Uredništvo čine, osim već spomenutih, i Zvonimir Glavaš, Petar Majić, fra Ante Marić, Mate Penava, fra Miljenko Šteko i Srećko Tomas. Lekturu je uradila Josipa Gulić Penava, a korekturu Zdenka Leženić.
Sažetke je preveo Zoran Pervan. Zbornik je grafički oblikovao Mate Penava. Izašao je u nakladi od 1000 primjeraka, a otiskala ga je tiskara Grafotisak iz Gruda. Uredništvo od srca zahvaljuje fra Niki Leutaru, fra Branku Radošu i fra Gojku Zovki koji su potpomogli tiskanje ovoga zbornika. CIP – katalogizacija je u publikaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, COBISS.BH-ID 24832774.
Predgovor je napisao fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, a uvodnik Mario Bušić.
U Zborniku su radovi Srećka Tomasa i Domagoja Tomasa: Rodoslovlje drinovačkih Pandžića; rad fra Andrije Nikića: Starohrvatska prezimena u Drinovcima do 1871. godine; Srećko Tomas piše: Obitelj fra Bazilija Pandžića u početnoj fazi njegova života; fra Ante Marić napisao je Stjepan Pandžić fra Bazilije đak Franjevačke klasične gimnazije na Širokom Brijegu; umirovljeni biskup Mile Bogović svoj je rad naslovio: Hrvatski institut za povijest u Rimu – prošlost i perspektive; fra Robert Jolić piše pod naslovom: Dr. fra Dominik Mandić – uzor, učitelj i mentor B. Pandžića; rad na engleskom jeziku napisao je Franz Posset: What do Marko Marulić and Martin Luther have in common? Observations on the 500th anniversary of the reformation in Europe. Akademik fr. Stjepan Krasić piše prilog Dominikanac fra Pavao Dalmatinac kao prvijenac visokog školstva, pravne znanosti i teologije u Hrvata (XIII. st.); fra Bazilijev nećak Zvonko Pandžić pridonio je svojim radom pod naslovom: Ćirilični slovopis i hrvatski fonopis u „Besjedama" (1616.) Mate Divkovića; a Marinka Šimić: Leksik Drvenih strojeva fra Martina Mikulića; fra Draženko Tomić: Vrijednosna i prostorna dimenzija narodnih i religijskih motiva u djelu Mirka Jurkića (1886. – 1965.); Stipan Tadić i Stipan Trogrlić naslovili su svoj rad: Progoni hrvatskog svećenstva u Istri u vrijeme talijanske vojne vlasti (1918. – 1920.); zadarski nadbiskup Želimir Puljić priložio je rad Crkva u Albaniji dobila 38 novih blaženika – mučenika. Na kraju se nalazi i prilog fra Andrije Nikića: Podaci o prezimenima u Drinovcima do 1871. godine.
Zbornik na 414 stranica oplemenjen je mnogim fotografijama.
Stjepan (fra Bazilije) Pandžić, hercegovački franjevac, rođen je 30. siječnja 1918. godine u Drinovcima.
Filozofsko-teološki studij (1938. – 1942.) pohađa u Mostaru, a nastavlja u Rimu na sveučilištu Antonianum, gdje doktorira 1945. godine na povijesnom odjelu. Na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku, pri Vatikanskom tajnom arhivu, 1947. godine stječe titulu palaeografus et archivarius. Nakon toga na Rimskom državnom sveučilištu Sapienza, studij književnosti – odjel za islamske znanosti (arapski, perzijski i turski) postiže 1951. godine novi doktorat.
Franjevački habit obukao je 1937. godine na Humcu, svečane zavjete položio 1939. u Mostaru, gdje je i zaređen za svećenika 1941. godine. Od 1947. godine vodi i sređuje Generalni arhiv franjevačkog reda u Rimu i na toj službi ostaje 38 godina, sve do 1985. Još desetak godina, s kraćim povratcima u Mostar, boravi i djeluje u Rimu, a onda se 1995. godine vraća u novootvoreni samostan Hercegovačke franjevačke provincije u zagrebačkoj Dubravi.
Nakon gotovo osamdeset godina, u ljeto 2016., vraća se u samostan na Humac u Hercegovini gdje i danas živi, moli, radi i piše. Kao arhivar sudjeluje na brojnim međunarodnim kongresima arhivara, surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge.
Zapravo, čitav znanstveni rad fra Bazilija Pandžića temelji se na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima. Objavio je dvadeset i jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, stotine znanstvenih i stručnih rasprava te brojne članke u različitim novinama i časopisima. Pisao je uglavnom na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku, a poneke i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom. Knjige i rasprave objavljivane su mu u raznim zemljama: u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Vatikanu, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Argentini, SAD-u, Francuskoj, Švicarskoj, Austriji i Poljskoj. Objavio je dva monumentalna sveska važna za opću povijest Franjevačkog reda.
Surađivao je kao vanjski ekspert Kongregacije za proglašenje svetaca za vrijeme nekoliko papa i objavio tri tzv. pozicije (positio), povijesno-kritičko izdanje o životu i djelovanju pojedinih osoba, između ostalih i o bl. Nikoli Taveliću na temelju čega ga je papa Pavao IV. proglasio svetim.
Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade ZIRAL (1970.), koja je prije konačnog preseljenja u Mostar djelovala u inozemstvu, a bio je i suosnivač Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu.
I nakon povratka u domovinu, u kasnim devedesetim godinama života, fra Bazilije nastavlja svoj znanstveno-istraživački rad, surađuje u raznim zbornicima i časopisima te objavljuje nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska Acta Franciscana Hercegovinae te Hercegovački franjevci. Objavljena su Sabrana djela fra Bazilija Stjepana Pandžića (CD – ROM) gdje su presnimljeni svi njegovi znanstveni radovi na oko deset tisuća stranica uz brojne studije i 22 monografije, kao i potpuna bibliografija, brojni novinski članci i životopis.
(kta/ika)
| Vaše ime | |
| Komentar | |
