Uvedeno je niz mjera koje pogoduju obrtnicima, a koje su godinama tražene i zbog čijeg su neusvajanja obrtnici imali niz problema. Tako je između ostalog omogućeno i vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika, skraćena procedura i pojednostavljena registracija obrta, omogućeno pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti i ograničeno izvršenje nad imovinom obrtnika.
Član skupštine i bivši predsjednik Obrtničke komore Mensur Bektić u razgovoru za Faktor ističe da je dosta vremena proveo radeći na zakonu kojim bi se unaprijedilo stanje obrtnika.
- Obrtnici su tražili duže vremena da se riješi problem uvoza repromaterijala i izvoza gotovih proizvoda. Jedino obrtnici u FBiH ne mogu da se bave tom djelatnošću. Nonsense je da ja napravim jedan proizvod a da ga ne mogu prodati vani ako imam interes, a puna usta nam toga da želimo povećati izvoz. Ako nam se to spriječi, onda smo osuđeni na malo tržište koje je prezasićeno uvozom. Ono što je bitno za nas je da možemo uvoziti repromaterijal a izvoziti proizvode. U suprotnom, moramo angažirati špediterske firme i plaćati im čime se automatski povećava cijena našeg proizvoda. Plaćamo jednom kada uvozimo, i opet kada izvozimo čime prestajemo biti konkurentni - naveo je Bektić.
Ističe da su tražili i da se u zakon uvede i odredba prema kojoj obrtnici imaju pravo prodavati proizvode u obrtu.
- Što to znači? Ja ako proizvedem proizvod u svom obrtu, ja želim da ga prodam. Vrlo često smo imali situaciju da nam inspekcije tijekom obilaska kažu da smo mi samo proizvođači, da ne možemo prodati ono što proizvedemo - pojašnjava Bektić.
Obrtnicima je problem predstavljala i situacija da ih nije nitko mogao zamijeniti u radnji u trenucima kada su bili odsutni.
- Tražili smo da članovi naše uže obitelji– žena, kćerka, sin ili muž, ili usvojena djeca – da nas mogu zamijeniti bez obavezne prijave. Ako se naprimjer neki obrtnik razboli, ili mora u banku, ili raditi zdravstvene pretrage, moramo zatvoriti obrt da bismo to uradili. Ovako, netko od naše uže obitelji može doći kako bi nas zamijenio jer u današnje vrijeme se teško stiču mušterije i onog trenutka kad vas nema u radnji, svatko tko vas traži dolazi u situaciju da ukoliko vas nema, vi gubite svoje mušterije. Dosta dugo vremena treba da se te mušterije ponovo vrate - stav je Bektića.
Za razliku od ostalih vrsta kompanija, obrtnici su bili i vlastitom imovinom odgovorni za eventualna dugovanja čime su dolazili u situaciju da im se plijeni kuća zbog dugovanja obrtničke radnje. Novim zakonskim izmjenama smanjena je ta opasnost.
- Bilo je tu još zakonskih stvari koje smo tražili uključujući i ograničenje odgovornosti. Prijašnji zakon je predviđao da su obrtnici odgovorni svojom imovinom, dok su ostala gospodarska društva odgovorna samo kapitalom koji su uložili. Pa ste imali situaciju da netko napravi milijunske štete a ne odgovara nikako, a obrtnik bilo kakvu štetu da učini čak i da nije on direktno napravio, mogu mu zaplijeniti kuću ili nasljedstvo. Tražili smo da se to ograniči, i sada je obrtnik odgovoran samo dijelom svoje imovine do određenog iznosa tako da mu se stan ili kuća u kojoj živi te ono što mu treba za život ne mogu zaplijeniti kao ni sredstva rada i obrta. Tako da ako obrtnik dođe u situaciju da je nekome dužan, onda se neće izbaciti na ulicu i neće se od njega praviti socijalni slučaj i buntovnika – zaključuje Bektić.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
