Početne pomame u sadnji ove ljekovite i aromatične biljke, kada su u Ljubinju i brda ravnali zbog novih plantaža - odavno su jenjale, ali od sadnje ipak nitko nije odustao, tako da, iako nema novih zasada, obnovljeni su svi zasadi na ranije posađenim plantažama koji su tijekom zime propali.
"Samo u našoj obitelji Asanović zasađeno je preko 50 duluma smilja, od čega moja užaobitelj i ja imamo oko 25 duluma, a ostatak dvojica mojih rođaka. Nitko od nas ne odustaje od proizvodnje, već smo samo obnovili sadnice koje su propale, tako da se nadamo da ćemo u narednih nekoliko godina zasigurno još proizvoditi ovu biljku u nadi da će se povećati i njena prošlogodišnja cijena, koja se kretala u prosjeku od 1,30 KM", kaže Krsto Asanović, jedan od proizvođača sa Zubačkog platoa, nadomak Trebinja.
Kaže da se već četvrtu godinu bavi smiljarstvom, ne negirajući da je prošla godina bila najkritičnija, ali, kako dodaje, s obzirom na to da zubački poljoprivrednici nikada do sada ni sa kim nisu potpisivali ugovore, ni za smilje, niti ranije za cveklu i mrkvu, koju su sadili u mnogo većim količinama prije smilja, sve se radilo na neviđeno, ali se uvijek sve prodalo.
"Poznato je da je Zubački plato veoma plodan, pa su i mrkva i cvekla ovdje vrlo sočne, ali je i smilje puno aromatičnog ulja, tako da se smiljari s ovog terena drže stare poslovice da se od zemlje nitko nije obogatio, ali mu zemlja, sa druge strane, nikada nije dozvoljavala da ostane gladan", dodaje Asanović, ističući da je ovogodišnji rod najbolji i najpuniji eteričnog ulja otkako se ovim bavi, što mu je dodatni motiv da ne odustaje.
Hercegovačkim smiljarima, međutim, iako je svega nešto više od mjesec dana ostalo do berbe, još nitko nije ponudio otkup, niti znaju kolike će cijene biti, pa su se, naročito u ljubinjskom i berkovićkom kraju, odlučili da preoru nekdašnje plantaže smilja i zasade nove kulture.
Referent za poljoprivredu općine Ljubinje Dragoljub Sorajić, s druge strane, kaže da su se u ovom kraju potpuno razočarali u proizvodnju smilja i da se vraćaju starim kulturama, među kojima i duhanu, a najviše bijelom luku i proizvodnji paprika.
"Smiljari su imali i dosta uginuća biljaka, pa su preračunali da je, s obzirom na niske cijene, bolja solucija da preoru ovu kulturu i zasade druge, a to je urađeno na oko 40% površina", kaže Sorajić.
Nada Marić, vlasnica poduzeća za otkup i preradu ljekovitog bilja "Elmar" Trebinje, kaže da je i ona čula da neki proizvođači preoravaju svoje njive pod smiljem, ali da njeni kooperanti ne odustaju od održavanja svojih nasada, barem zasad, i da su mnogi nastavili sadnju.
"Možda cijena od 1,30 KM nije dovoljno visoka, ali ni cijene od tri do pet maraka nisu realne, osobito jer su pale i cijene ulja na svjetskom tržištu, tako da se ni u ovoj sezoni ne očekuje neko drastično povećanje, ali se zna da krize budu i prođu, tako da sam svim kooperantima savjetovala da ne odustaju, tim prije što su nasadi već formirani, samo ih treba održavati", kaže Marićeva.
Ona dodaje da je u "Elmaru" još aktualan i otkup pelina, za čiji se list daje pet maraka po kilogramu, naročito onim starim beračima koji znaju kako da ga beru i koji nikada nisu imali problem s plasmanom onoga što su ubrali, dok se za kilogram cijele herbe pelina daju dvije marke po kilogramu.
Nezavisne novine
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
