Riječ je o sporovima protiv proračunskih korisnika na razini BiH, entiteteta, županijskim razininama, ministarstvima na svim razinama vlasti, javnim ustanovama, poduzećima u većinskom entitetskom vlasništvu i jedinicama lokalne samouprave.
U ekskluzivnom interviju za Večernji list govori Ana Bilić Andrijanić – Rukovoditeljica unapređenja učinkovitosti sudova i odgovornosti sudaca i tužitelja u Bosni i Hercegovini.
Gospođo Bilić Andrijanić, za početak, primjetno je da Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme pokreće sve više aktivnosti usmjerene prema povećavanju učinkovitosti pravosudnih institucija.
Da, upravo tako. U zadnjih 5 godina poduzete su velike aktivnosti koje su rezultirale smanjenju broja nerješenih predmeta pred sudovima preko 30%, smanjenju starosne strukture predmeta koji se vode pred sudovima, vremenskom smanjenju trajanja predmeta pred sudovima, unapređenju organizacijske strukture sudova, unapređenju edukacije sudaca i stručnih suradnika, modernizaciji i rekonstrukciji zgrada pravosudnih institucija. Unaprijeđuju se modaliteti rješavanja predmeta stečaja i likvidacije - s ciljem sagledavanja svih aspekata rada sudova po ovim predmetima, sagledavanja zakonskih i podzakonskih akata i utvrđivanje potrebe njihove izmjene – s ciljem ubrzanja ovih postupaka pred sudom. VSTV je i inicijator osnivanja radne skupine za unapređenje izvršnog postupka s ciljem rasterećenja pravosuđa tzv. komunalnim predmetima i ubrzavanja ostalih sudskih postupaka.
Također, istaknula bi transparentnosti o radu sudova putem interaktivne mape koja je objavljena na web stranici Vijeća i koja pruža informacije zainteresiranim stranama. Navedene aktivnosti provode se putem projekata koje implementira VSTV BiH, a financirane su od strane vlada Švedske, Norveške i Europske Unije.
Kolika je ukupna vrijednost sporova pred sudovima u ovoj zemlji i što kažu o tome analize koje ste radili?
U BiH vrijednost svih parničnih sporova koji se vode pred sudovima je 7,7 milijardi konvertibilnih maraka, od čega se čak 36 posto vrijednosti odnosi na sporove protiv proračunskih korisnika. Na temelju analiziranih podataka, došli smo do pokazatelja da ukupna vrijednost sporova koji se vode protiv „Proračunskih korisnika“ iznosi 2.820,757.197 KM, što iznosi čak 36% vrijednosti svih otvorenih parničnih predmeta pred sudovima (7.728.555.460 KM). Broj ovih predmeta pred sudovima je iznimno visok 34.981 što predstavlja čak 29% svih parničnih predmeta koji se vode pred sudovima. U entitetskoj strukturi neriješenih predmeta ukupna vrijednost ovih sporova kao i njihov broj znatno je veći u FBiH nego u RS. Kada govorimo o odnosu vrijednost neriješenih sporova pokrenutih prema proračunskim korisnicima nasuprot razine nastanka i odnosi prema proračunima dolazimo do zaključka da ovaj iznos od 2,8 milijardi KM predstavlja čak 23% proračuna svih razina vlasti usvojenog za 2018. godinu. Ono što je važno naglasiti je da je ovo iznos osnovnog troška odnosi se samo i isključivo na vrijednost spora bez zateznih kamata, te bez sudskih i odvjetničkih troškova.
Spomenuli ste opterećenja proračuna, u kolikoj mjeri je ono prisutno kada su sudski sporovi u pitanju?
Prema nalazima analize eventualno buduće opterećenje proračuna je najteže na razinama općina u Republici Srpskoj gdje vrijednosti sudskih sporova bez kamata, sudskih i odvjetničkih troškova već sada iznose 84% usvojenih općinskih proračuna za 2018. godinu dok kod općina u federaciji taj iznos je znatno niži i predstavlja 13% iznosa usvojenih općinskih proračuna za 2018. godinu. Nakon toga najveće opterećenje je na razini proračuna F BiH 39% i županijskih proračuna 27%. Na razini BiH eventualo opterećenje iznosti 18%, a najmanje je na razini Brčko distrikta 5% i na razini proračuna Republike Srpske gdje iznosi svega 1%.
Koji su najčešći razlozi pokretanja postupaka protiv tijela vlasti?
Najčešći sudski postupci koji se vode protiv tijela vlasti, javnih ustanova i drugih proračunskih korisnika se vežu za ostvarivanje prava na rad i prava socijalne zaštite (preko 90%). Pored velikog broja ovih predmeta koji opterećuju sudove, primjetan je i problem koji se odnosi na određenu neracionalnost parničnih stranaka u provođenju parničnog postupka ponajviše samih proračunskih korisnika. Preliminarnom analizom uočeno je da ovi predmeti traju izuzetno dugo, zbog insistiranja parničnih stranaka da iskoriste sve pravne lijekove koji im stoje na raspolaganju do donošenja pravomoćne sudske odluke. Također nakon što sud donese pravomoćnu odluku parnične stranke ne izvršavaju dobrovoljno istu u paricijskom roku te se onda pokreće i postupak izvršenja koji također stvara dodatne troškove za proračunske korisnike.
Može se reći da su ovakvi predmeti postali dobar teret, praktički građanski predmeti teže dolaze na red?
Evidentno je da su sudovi preopterećeni ovim predmetima te da se resursi trebaju preusmjeriti na brže rješavanje svih ostalih građanskih predmeta, a u ovim predmetima aktivnije primjenjivati alternativne načine rješavanja sporova koji su znatno brži i jeftiniji. Velik dio ovih predmeta predstavljaju i tužbe koje proračunski korisnici pokreću jedni protiv drugih, odnoso gdje se oba korisnika financiraju iz istog proračuna, a također veoma su česte tužbe između javnih poduzeća i vlada/ministarstava županija koji su ujedno njihovi osnivači, što opet pada na teret istog proračuna, ali nakon sudskog postupka uvećano i za dodatne troškove suda koji se također financira iz istog proračuna, taksi koji su doprinos u taj isti proračun i troškova zastupanja pred sudom. Pred sudovima postoji i 8.078 predmeta u kojima su proračunski korisnici zapravo pokretači sudskih postupaka. Vrijednost tih sporova je 1.331.561.313 KM.
Za kraj, otvorili smo mnoge teme, pa može li se brzina rješavanja sudskih sporova u BiH dodatno pospješiti? Ljudi često imaju zamjerku da sve predugo traje pa javnost sigurno zanima što u budućnosti Visoko sudsko i tužiteljstvo vijeće planira napraviti zbog ostvarenja još boljih rezultata?
Dosta pozitivnih razultata je napravljeno, međutim i dalje treba nastaviti provoditi mjere za unapređenje učinkovitosti pravosuđa te se fokusirati na unapređenje kvalitete rada pravosuđa, kvalitete sudskih odluka, pružanje bolje usluge građanima da bi se i na taj način doprinijelo osiguranju jednakog pristupa pravdi svim građanima u razumnim rokovima. Za ostvarenje krajnjeg cilja učinkovitog pravosuđa od iznimne je važnosti suradnja sva tri stuba vlasti; Zakonodavne, Izvršne i Sudske. Od iznimne je važnosti da zakonodavne inicijative podnesene od strane VSTV-a za unaprijeđenje učinkovitosti rada sudova budu u potpunosti praćene od strane zakonodavne vlasti. VSTV BiH je usvojilo zaključak da se javnost, proračunski korisnici, kao i institucije na svim razinama vlasti u BiH koje imaju najveći udio u ovoj vrsti sporova upoznaju sa rezultatima analize, organiziraju zajednički sastanci s predstavnicima javne vlasti s ciljem razmatranja ove problematike, te iznalaženja rješenja smanjenja opterećenja sudova i proračuna u BiH.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
