Tijekom prosvjeda u kojima su sudjelovali deseci tisuća građana poginuli su učenik Branivoj Milinović i policajac Nedeljko Kosović, a više stotina građana je ozlijeđeno.
Prosvjedi su nakratko uzdrmali vlast tadašnjeg predsjednika Srbije i lidera Socijalističke partije Srbije Slobodana Miloševića, a režim je na ulice Beograda te večeri poslao tenkove Jugoslavenske narodne armije.
Prosvjed je predvodio predsjednik SPO Vuk Drašković, sa zahtjevom da tadašnji čelnici državne televizije podnesu ostavke.
Neposredan povod za sve to bio je komentar na TV Beograd u kojem je SPO optužen da je produžena ruka ustaškog hrvatskog režima.
Pozivu na okupljanje u subotu, 9. ožujka, nazvanom i "Miting protiv petokrake", pridružile su se Demokratska stranka i više drugih oporbenih stranaka.
Događaje na Trgu republike prikazala je televizija Studio B, čiji je program zatim prekinut.
Pošto okupljeni nisu mogli dobro čuti Draškovićevo obraćanje s postolja spomenika Knezu Mihailu, lider SPO se popeo na balkon Narodnog pozorišta, odakle je uzviknuo "juriš", reagirajući na napad policije na okupljene građane koji su uzvikivali "Bando crvena" i "Slobo Sadame".
U prosvjed su narednu večer ušli studenti koji su krenuli s Novog Beograda i uspjeli probiti policijsku blokadu na mostu i doći u centar grada.
Kod Terazijske česme nekoliko dana smjenjivali su se govornici u, kako je nazvana, plišanoj revoluciji.
Milošević je uzalud probao odgovoriti kontramitingom na Ušću te je na kraju ipak morao ispuniti zahtjev za smjenu generalnog direktora televizije Dušana Mitevića i njegovih vodećih ljudi, koji su podnijeli ostavke, podsjeća Dnevni Avaz.
Ostavku je podnio i ministar policije Radmilo Bogdanović.
Drašković je povodom 27 godina od demonstracija rekao da je 9. ožujak 1991. simbol početka duge i preskupo plaćane borbe Srbije za europsku budućnost i da danas mladi ljudi u Srbiji ne znaju gotovo ništa o svemu tome, kao i da se piše lažna povijest o zbivanjima tragičnih 90-ih godina.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
