Otvoren znanstveno-stručni skup ''Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu''

U Neumu je otvoren dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu”, a na njemu su se okupili brojni eminentni stručnjaci, ali i visoki dužnosnici iz BiH, Hrvatske i svijeta kako bi dali odgovor na ovo pitanje koje stoji s oznakom status quo neodgovoreno dulje vrijeme te će uskoro postati i realnost s obzirom na ambicije BiH da postane članica Unije, piše Večernji list BiH.

Skup organizira Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, Rektorski zbor Republike Hrvatske i Sveučilište u Mostaru, a pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora.

Na znanstveno-stručnom skupu će se izložiti primjeri iz europske prakse i modeli iz ustavnopravne prakse zemalja Europske unije. “Konferencija ‘Europski ustav za BiH’ ima cilj sagledavanje pitanja o BiH kao višenacionalnoj državi konstitutivnih i jednakopravnih naroda te ostalih u kontekstu procesa pristupanja BiH Europskoj uniji te opće sposobnosti zemlje za provođenje nužnih reformi i ispunjenja europskih standarda. U svemu tome se pitanje ustava nameće kao pitanje svih pitanja. To u konačnici znači pronalazak odgovora na pitanje kako konstitutivnost i ravnopravnost, kao neporecive odrednice Ustava BiH, pozicionirati u okvire europske pravne stečevine, ustavne prakse i teorije na razini EU-a i njezinih članica”, navode organizatori.

Znanstveno-stručni skup, treći po redu, predstavlja najveći iskorak u odnosu na prethodna dva iako su slične teme kojima su se bavili sudionici. Ponajprije i stoga jer će o ovim pitanjima progovoriti i autori i druga dva naroda, ali i inozemstva kako bi se pronašla formula za izlazak iz sadašnjeg začaranoga kruga.

Četrdesetak autora na dvodnevnome skupu problematizira današnje potrebe BiH i nemogućnost njezina iskoraka bez promjene Ustava zemlje, ali i istodobno ostavlja ozbiljne dvojbe je li to uopće moguće napraviti u okolnostima sadašnjih mitoloških narativa koje su protkane potrebom isticanja osjećaja žrtava iz proteklog rata te navodnih “građanskih” vrijednosti koje posve isključuju kolektivitete.